PRIČE SA SJEVEROISTOKA

Knjige za djecu

PRIČE SA SJEVEROISTOKA

Autor: Paola Lazarević

Na stanju

KAD SUNCE IZAĐE NA SJEVEROISTOKU Zbirka pripovjedaka pod naslovom „Priče sa sjeveroistoka” autorke Paole Lazarević predstavlja maštovito, toplo i pedagoški veoma korisno štivo za djecu mlađeg školskog uzrasta, ali i za one malo starije čitaoce. Priče su pisane jednostavnim, razumljivim i slikovitim jezikom, a svaka od njih nosi jasnu poruku o prihvatanju različitosti, prijateljstvu, timskom duhu, odrastanju, empatiji i samopouzdanju. Posebna vrijednost ove zbirke ogleda se u tome što autorka uspijeva da svakodnevne dječje strahove, nedoumice i odnose predstavi kroz maštovite likove i neobične situacije. Tako krivi nos postaje simbol posebnosti i talenta, leptir drugačijih krila postaje kralj, a dječak koji ne voli školu shvata koliko je važno odrastanje i pripadanje. Priče ne nameću pouku direktno, već do nje dijete dolazi prirodno, kroz praćenje radnje i analizu osjećanja likova. Knjiga je tematski raznovrsna. U njoj se smjenjuju realistične pripovijesti iz dječjeg svakodnevnog života („Maksim ne voli školu, ali...”, „Mi smo tim”), bajkovite i alegorijske priče („Pupa”, „Čudesni šešir iz 1860”), kao i priče sa elementima humora i fantastike („Gdje se sakrio Mjesec?”, „Kako je DŽak postao popularan…”). Ta raznovrsnost održava pažnju čitaoca i omogućava da svako dijete pronađe priču ili lika sa kojim će se najlakše povezati i identifikovati. To je lako ostvariti, jer su likovi iz ovih priča živopisni i lako pamtljivi. Posebno se izdvajaju Krivonosi, Pupa, Iva i Lana – junaci koji pokazuju da su različitost, kreativnost i dobrota istinske vrijednosti. Životinje, predmeti i biljke su personifikovani na duhovit i zanimljiv način, što pričama daje dodatnu toplinu i bliskost dječjem svijetu. Stil pisanja je bogat opisima, ritmičan i često poetičan. Autorka uspješno koristi dijaloge, humor i emociju, a u pojedinim pričama uvodi i edukativne sadržaje o prirodi, životinjama, timskom radu i društvenim vrijednostima. Uz to, na stilskom planu, rukopis karakteriše izražena vizuelnost i sceničnost. Naime, autorka piše slikovito, pa čitalac lako može da zamisli pustinju, kišu, mravinjak, dvorište ili zoo-vrt. Zato priče iz ove knjige imaju potencijal i za dramatizaciju, animirane adaptacije i interaktivna čitanja. „Priče sa sjeveroistoka” su bajkolik rukopis, koji u sebi nosi više značenjskih i simboličkih slojeva. Ispod vedrog, maštovitog i mladom čitaocu pristupačnog narativa kriju se teme identiteta, prihvatanja, socijalizacije, straha od odbacivanja, sazrijevanja i traganja za mjestom u zajednici. Upravo ti dublji slojevi daju rukopisu književnu težinu i izdvajaju ga od klasične poučne literature za djecu. Najizraženiji sloj čitave zbirke jeste sloj različitosti i prihvatanja sebe. Inkluzivnost u ovoj zbirci nije samo tema, već jedan od njenih nosećih principa. Skoro svaka priča građena je oko lika koji odstupa od okoline: Krivonosi ima iskrivljen nos, Pupa drugačija krila, Maksim odbija školu, Iva ne pripada materijalno orijentisanom društvu, a čak i predmeti poput DŽaka ili povrće u „Baštenskoj družini” dobijaju osobine bića koja traže svoju svrhu i priznanje. Različitost se u početku prikazuje kao teret, povod za podsmijeh ili izolaciju, ali se vremenom preobražava u snagu i autentičnost. Na taj način autorka kod djece gradi važnu ideju da vrijednost čovjeka ne leži u uklapanju, već u prepoznavanju sopstvene posebnosti. Drugi važan sloj je psihološki sloj dječjeg odrastanja. U pričama su vrlo precizno uhvaćene emocije djeteta: strah od grmljavine, strah od škole, potreba za prihvatanjem u grupi, stid, ljubomora, želja za dokazivanjem, ali i radost igre i prijateljstva. Najzad, uočljiv je i socijalni sloj, posebno u pričama koje se bave odnosima među vršnjacima. „Prve igračke” govore o savremenom djetinjstvu u kojem materijalne stvari i tehnologija postepeno potiskuju kreativnost i iskrene odnose. Iva, koja u početku djeluje kao autsajder, postaje nosilac stvaralaštva, igre i pomirenja. Time autorka suptilno kritikuje potrošački mentalitet, ali bez agresivnog moralisanja. I u priči „Mi smo tim” prisutna je kritika podjela među djecom po interesovanjima, socijalnom statusu, ili karakteru, ali se kroz zajednički rad pokazuje kako različitosti mogu postati temelj kolektivne snage. „Priče sa sjeveroistoka” je knjiga koja podstiče maštu, razvija emocionalnu inteligenciju i šalje snažnu poruku da svako dijete ima svoju vrijednost i mjesto u svijetu. Autorka nenametljivo uvodi djecu u svijet prirode, životinja, društvenih odnosa i naučnih pojava. Djeca tako kroz pripovijedanje saznaju o pomračenju Mjeseca, biorazgradivom otpadu, načinu života mrava, funkciji polena, ili timskom radu. To znanje nije izdvojeno kao lekcija, već organski utkano u priču. Zbog topline, originalnosti, i vaspitne vrijednosti, ova knjiga bi mogla naći svoje mjesto kako u porodičnom čitanju, tako i u nastavi nižih razreda osnovne škole. U Bijeljini, 22.5.2026. Milan Nikolić, prof.

Izdavač

ASoglas izdavaštvo

Godina izdanja

2026

Jezik

Srpski

Format

Tvrd povez